USPOMENE

Da mi kradu dane, da mi kradu sate,
tu su uspomene,
da odvlače misli ,da trgaju tijelo,
razaraju dužu, polako i smjelo,
razlete se pisma, ko djevojački veo,
oko glave lete,mislim neće stati,
tek kad sitni sati,
zabruje tišinom,
zariju se opet,duboko u dušu.
I zaspu.

22.02.2010.

Brook Benton - Rainy Night In Georgia (live 1982)

Herbie Hancock - Jazz Fusion Cantelope Island

LJUBAVNA





Ispisala sam po tvojoj duši

Rime iskonske nježnosti,

A tvoje srce raspjevala,

Nekim notama koje sam

Samo ja znala.




Zbog toga me voliš,

Zbog toga sam ti draga,

Zbog toga sam tvoje dijete,

Zauvijek.



4.8.2009.

U DJEČIJIM SNOVIMA


Duboko u mraku iskra zlati,
i tako nadu u sutra vraća,
a tiho i lijeno protiču sati,
a tama, svuda tama.
Nečujno tada dolazi slika,
djetinjstvo od zlata,
i kuca tiho na jedna vrata,
sonata iz klavira.
Prelijeću dirke po nitima duše,
svaka svoje mjesto ima,
melodiju pišu,trenuci sreće,
u dječijim snovima.
Pogledam i znam, da to sam dijete ja,
ne želim da izgubim ni jedan san ,
koji sam čuvala, duboko u grudima.

U MRAKU


Da, ponovo mi se javlja,
Kao muzika u noći,
Kao slatka mama,
Kao zlatna strana,
One vječne misli,
Koja tiho kaže,
Da smrt će doći,
Da sve će proći,
Da nismo sami,
Dok oči gore u tami,
Dok čekaju sreću,
Koje neće doći,
Ne, ni ove noći.


25.07.2009.

SJETA

Zagrli mene kao što grliš nemir,
kao što voliš tamu i prizivaš noć.
Zagrli jače i osjetit ćeš drhtaj,
i pokušaj da kreneš, nećeš poć.
I zvat ćeš me onda,
kad pomisliš da je kraj,
da izlaza nema iz lavirinta tog,
kad pokušaš da vratiš one stare dane,
kad pokušaš čežnjom da ispereš bol.

NJEGOV PUT


I ne usuđujem se da kročim na njegov put,
stojim nijemo sa strane,
gledam krvave otiske na putu, trnje i kamenje,
stojim oborene glave.
Pitam te za put kojim trebam poći,
dok za mene, ovo, malo nade ima,
spustio si ruku, oborio oči,
od tuge u mojim očima.

SJENE NAŠIH SJENA


Misao se vraća u neke davne dane,
provedene s tobom u dodiru želja,
zaboravljam , ne sanjam , čak ni one sate,
kada ljubav bješe, sjena naših sjena.

Da bi plavo bilo plavo,
treba da zagrlim more,
da bi mogao da me imaš,
treba da me voliš.
Oboje je nemoguće.

KOLIKO?

Svi naši životi, stadoše u albume,
pet, šest, gomilaju se lica,
na slikama srećna,
na slikama osmijeh,
druga strana slike-bijelo.
Osmijesi skrivaju boli,
srećni dani zamijenjeni tugom,
još ostaju misli i ovi albumi,
pet,šest....koliko?

15.04.2010.

I VJEČNOST JE MALO

I stalno mislim da imam mnogo toga da ti kažem,

ali da nam vrijeme brzo leti,

da ću ostati željna i priče i smijeha,

da ću ostati željna tebe.

I tako žudno dišem dane,

provedene s tobom,

i zato kradem minute i sate

u nadi da ću produžiti vrijeme.

I rekla sam ti davno da mi je i vječnost malo.

5.04.2010.

PUTNIK LJUBAVI

Putnik sam što plovi kroz vrijeme,
putnik sam što ne znam kuda me putevi vode,
samo kamenje života lagano guram
i ližem sopstvene rane da zaliječim boli,
neprestano žedna ljubavi.

I živim neke nove ljubavi
neke nove strasti,
ne dam da mnoga sjećanja krenu.
Jer onda bi bilo tužno, kao u jesenjoj bašti,
gdje uspomene pišu po lišću svelom.

Zato ljubavi tražim,
jer ljubavi imam ,u ovom srcu nijemom,
a kad sjećanje zaboli, prepuštam se mašti,
i tad zadrhtim cijelim tijelom.

SANJARI


Davno je to bilo,

kada su snovi tražili sanjare,

Koji su sanjali neke nove bajke,


Koji su tražili neke nove priče,


Da ispune sumorne I sive dane.


Čini mi se da ih još gledam,


Kako s nadom dočekuju dan,


Kako radosno životu hrle


Ne strahujući od vjetrova života,


Od vjetrova tuge, od vjetrova smrti.


Veselo im lice, nema sjenki tame,


Da li sam I ja nekada bila ta?


Neko srećno dijete, koje se još nada


Da će vječni svoj, ispuniti san.





25.07.2009.

SAN


Opet si mi sinoć,
Dolazila kćeri,
I u snu si meni,
Ko’ na javi bila.
Smijala se zvonko,
I pričala sjetno,
Nikada ja tako,
Srećna nisam bila.


Pitala sam:
“ Da li ćeš,
Moći opet doći ? “
A ti reče :
“ Hoću, ne brini
Se majko ! “
Gledala sam tvoje,
Nasmijane oći,
Poželjela da zauvijek,
Sve ostane tako.


Zašto sebe lažem,
Kada mrzim laži,
I mogu te vidjet,
U snovima samo.
Dođi kćeri opet,
Da poljubis majku,
Da jos jednom varkom,
Ispunimo bajku.





14.07.2009.

PRIČAJ MI...

Pričaj mi o prošlosti, u slikama , u bojama,

u muzici golih tijela pored rijeke,

kada sam ja bila neka druga ja,

kada sam bila slatka, a ne ovoliko gorka.

Pričaj mi jezikom ljubavi, jezikom strasti,

Iskopaj iz pepela Fenixa,ojačaj ga vatrom,

osedlaj Vranca u ljetnjem sutonu,

zahvali se vjetru što ti mrsi kosu,

pogledaj na tužne i preuzmi tugu,

nosi pečat čovjeka na sebi.

15.04.2010.

NE SJEĆAM SE VIŠE

Rijeka odnosi moje misli,
za zaborav treba više,
ne želim da se sjećam,
ne želim ni da sanjam,
ne želim.....ništa,
samo da postojim.
I jedan dan, i jedan tren
neka davna misao o traženju.
Ako se i sjetim nekad,
to je zato što se sjetim mladosti,
a ne zato što te volim